Ćelahmetović Rasim, (Priboj, 15. 08. 1945). Rasimovi roditelji nijesu cijenili bogatstvo u kućama, livadama i plodnim potkućnicama, već blago u hajirli evladu, u njihovoj slozi, međusobnoj ljubavi i harmoniji. Imali su devet sinova za ponos i zakletvu i četiri kćerke da im razgale dušu, ukrase odaje, uzvrate pažnju i ljubav kada budu sijedi i nejaki. U rodnom gradu završio osmogodišnju i srednju ekonomsku školu kao đak generacije. Dalje školovanje nije mogao nastaviti zbog porodičnih prilika.
Cijeli svoj radni vijek proveo je u Industriji ‘‘Polister’’ Priboj. Pored ostalog, obavljao je dužnost šefa službe za informisanje, reklamu i propagandu a preko dvije decenije bio je rukovodilac kadrovske službe u pomenutom preduzeću. Za njegov nesumnjiv doprinos u radu i razvoju ‘‘Poliester’’-a dobitnik je značajnog društvenog priznanja – Ordena rada sa srebrnim vijencem.
Rasim Ćelahmetović je jedan od osnivača Kluba pisaca u Priboju i utemeljivača književne manifestacije ‘‘Limske večeri poezije’’.
Zastupljen je u antologijama, zajedničkim zbirkama, zbornicima poezije i tematskim knjigama. Bavi se književnom kritikom i esejistikom.
Pjesme su mu prevođene na: turski, poljski, bugarski, makedonski i albanski jezik.
Priređivač je antologije „Otisci začaranih ogledala“ – poezije Bošnjaka u Srbiji, koja je sastavni dio Antologije „Trajnik“ poezije pjesnika nacionalnih manjina i etničkih zajednica u Srbiji koja je na Sajmu knjiga u Beogradu bila izdavački poduhvat Srbije za 2009. Pored ove antologije obznanio je jedan fenomen u pjesničkom Priboju, kada je aktivno pisalo i poetski se ispoljavalo preko 60 poetesa, kroz antologiju „Pjesnikinje Priboja“.
Dobitnik književnih nagrada ‘‘Blažo Šćepanović’’ (dva puta), Limskih večeri poezije, ‘‘Vukovi lastari’’, ‘‘Vijesti’’, ‘‘Susreti drugarstva’’ i dr. Za dopisnos u razvoju kulture dobitnik je najvećih priznanja Opštine Priboj, ‘‘Zlatne značke’’ Kulturno-prosvjetne zajednice Srbije, kao i najvećeg priznanja u oblasti kulture Sandžaka „Dukat Isa-bega Ishakovića“, koji se dodjeljuje za kulturno stvaralaštvo i doprinos u očuvanju kulturne baštine Bošnjaka.
O književnom stvaralaštvu Rasima Ćelahmetovića pisali su istaknuti književni kritičari i književnici u Beču, Sarajevu, Novom Pazaru, Priboju, Prijepolju, Sjenici, Plavu…
Član je Udruženja književnika Srbije i član Udruženja pisaca Sandžaka.
Objavljene knjige
PREPRANE VATRE (zbirka poezije), Međurepublička zajednica za kulturno-prosvjetnu djelatnost sa sjedištem u Pljevljima, Pljevlja 1974;
ZIMZELENE TUGE (zbirka poezije), Međurepublička zajednica za kulturno-prosvjetnu djelatnost sa sjedištem u Pljevljima i Dom kulture ‘‘Pivo Karamatijević’’ Priboj, Pljevlja-Priboj 1992;
KAZIVANJA O CRNIM GUJAMA (zbirka poezije), Međurepublička zajednica za kulturno-prosvjetnu djelatnost sa sjedištem u Pljevljima, Pljevlja 1993. (prvo izdanje); drugo izdanje štampano 2000. godine, Dvorac za kulturu iz Pernika (Bugarska);
PISMA SINU SAMIRU (zbirka poezije), DAMAD, Novi Pazar 1998. i drugo izdanje objavilo je 2000. godine u Sarajevu Udruženje Bošnjaka porijeklom iz Sandžaka;
NEPOMENICE (knjige priča)Dom kulture ‘‘Pivo Karamatijević’’ i Zavičajni muzej iz Priboja, 1996.;
ZA VODOM BI KRENULE OBALE (izabrane pjesme), Narodni muzej Užice, Dom kulture ‘‘Pivo Karamatijević’’, Užice 2004. godine;
ALKATMERI U BAŠTI SUDBINE (izbor iz književnog stvaralaštva), CBS, Novi Pazar 2007. godine.